Hrvatsko-Slovenska interferencija 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14

Međusobna bliskost dvaju jezika vrlo često je uzrok interferencija na fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Većina lingvista pod interferencijom smatra kršenje jezične norme koje nastaje zbog utjecaja drugih jezičnih elemenata. Ako učenik stranoga jezika ne savlada elemente sistema stranog jezika, koji se razlikuju od elemenata sistema materinskog jezika, javlja se interferencija u upotrebi stranog jezika. Materinski i nematerinski jezik interferiraju posredovanjem govornika na različitim razinama; leksičkoj, gramatičkoj, fonološkoj, ortoepskoj i ortografskoj.
Budući da se iz materinskog u nematerinski jezik mogu prenositi svi elementi navedenih jezičnih razina razlikujemo:
leksičko-semantičku interferenciju
fonetičku (ortoepsku) interferenciju
gramatičku interferenciju
ortografsku interferenciju
Zbog opširnosti i velikog broja različitih razina interferencije, ovo će se istraživanje ograničiti samo na fonetičku razinu.
Proces učenja slovenskog kao stranog jezika studenata kojima je hrvatski materinski jezik ima prednosti (npr. lakše sporazumijevanje), ali i nedostatke (interferencije). Prednosti se očituju u početnim fazama učenja jer srodnost omogućava lakše i brže sporazumijevanje. U tom slučaju govorimo o pozitivnom prijenosu iz materinskog jezika.
Međutim, slični jezični sistemi omogućuju i dozvoljavaju prenošenje jezičnih karakteristika i takav prijenos može biti negativan: govorimo o greškama, odnosno interferencijama do kojih dolazi zbog razlika u jezičnim sistemima.
Interferencije koje su posljedica kontakata srodnih jezika, intenzivnije su i jače ukorijenjene nego u primjerima nesrodnih jezika te se teže otklanjaju, osobito ako im se pri učenju ne posvećuje dovoljno pažnje zbog čega one mogu postati trajne – fosilizirati.
Najčešće fonetičke greške koje se javljaju kod učenika slovenskog kojima je hrvatski materinski jezik su:
srednji [e] i [o]
neizgovaranje poluglasa , odnosno njegovo zamjenjivanje sa [a], [o] ili [e]
pogrešno izgovaranje [v] / [l] izgovor [lj] / [nj]
mjesto naglaska
METODOLOGIJA RADA
Da bi opisali jezični dodir slovenskog i hrvatskog jezika bilo je potrebno opisati i usporediti fonološke sisteme oba jezika, a analiza fonološkog sistema pokazala je značajne sličnosti, ali i razlike. Pretpostavka je da razlike u sistemima dvaju jezika najčešće proizvode greške u učenju nematerinskog, odnosno stranog jezika.
Da bi se utvrdio sistem fonetskih pogrešaka kod studenata slovenskog jezika kojima je hrvatski jezik materinski tj. da bi se dokazalo da se pretpostavljene greške dobivene usporedbom dvaju jezičnih sistema zaista pojavljuju u nastavi, provedeno je eksperimentalno istraživanje.
Zadatak studenata bio je da pročitaju tekst na slovenskom, a prije snimanja imali su dovoljno vremena da tekst nekoliko puta pročitaju i da se pripreme.
TEKST :
« Bider! A si slep?! Glej, kaj si naredil, butl» sem ojstro rekel.
«Počasi mali» je rekel on, vedno me je klical mali kar mi je šlo strašno na živce, res, «umiri hormone, slep si ti, ne jaz. Kaj pa maš tole?» je vprašal in mi vzel knjigo iz rok ter si jo je začel ogledovati.
«A, Tolstojevski, « je rekel, ko je na razpadlih platnicah prebral pisateljevo ime in naslov knjige Mladenič.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]